Otvoreni dan IRB-a

Na više od deset istraživačkih postaja, koje smo smjestili u laboratorijima na livadama, pod šatorima ili u tajnovitim zgradama Instituta, posjetitelji će moći sudjelovati u interaktivnim pokusima i predavanjima se iskušati u igraonici za buduće kemičare, saznati kako istraživanjima izotopa otkrivati prošlost, naučiti više o lijekovima iz bilja, otkriti je li moguće stvoriti mini sunce na zemlji i naučiti puno o čistoj energiji iz fuzije.

Pored toga i ove godine ugostit ćemo prijatelje popularizatore znanosti.

Također, i ove godine zahvaljujući našim vjernim sponzorima i partnerima pripremamo i brojna druga iznenađenja i nagrade!

Naslov punkta	Koordinator	Opis	Lokacija
Istraživanja vezana uz fuziju - energiju budućnosti	Zdravko Siketić	Procjenjuje se da će kroz dvjestotinjak godina čovječanstvo iscrpiti većinu fosilnih goriva te su zbog toga potrebni alternativni izvori energije. Jedno od rješenja je termonuklearna fuzija koja predstavlja jeftin, čist, siguran i praktički neiscrpan izvor energije. Hrvatska fuzijska istraživačka jedinica (CRU), čiji je član i Laboratorij za interakcije ionskih snopova, pridružila se 2013. godine istraživanjima vezanim uz fuziju koje provode zemlje članice Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te izgradnji fuzijskog reaktora ITER-a. Posjetiteljima punkta biti će pokazane aktivnosti u Laboratoriju za interakcije ionskih snopova s naglaskom na istraživanja vezana uz fuziju.	LIIS-Hala TDT i VDG Akceleratora
Izotopi oko nas - svjedoci prošlosti i oruđe budućnosti	Milivoj Uroić	Izotopi kemijskih elemenata koji nas okružuju, njihova učestalost i svojstva, svjedoci su burne prošlosti Zemlje i nastanka Sunčeva sustava. Promatrajući ih pobliže, one stabilne i one radioaktivne, dobivamo uvid u prošlost, a ujedno i važno oruđe nedavnih, današnjih i budućih tehnika u znanosti i medicini, koje svakodnevno utječu na naš život, a da ih većinom nismo ni svjesni. Na punktu će biti izložene kalibracijske količine nekih radioizotopa, zajedno s mjernom opremom za njihovo detektiranje, uz uvid u njihov nastanak preko karte nuklida i reakcije u neutronskom generatoru.	DEP (ulaz desno od CK krila), u kontrolnoj sobi neutronskog generatora
Svemir ispod haube	Domagoj Leljak	Može li teorijska fizika, uz to što je zanimljiva, biti i zabavna? Kako ustvari izgleda dan u životu teorijskog fizičara? Koja je svrha teorijske fizike? Svi smo čuli za Newtona i Einsteina, ali tko su fizičari kojima slavu nije donijela fizika? Na ta pitanja, i još mnoga druga, odgovor će Vam kroz seriju kratkih prezentacija i demonstracija probati približiti mlada ekipa sa Zavoda za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković. Pridružite nam se i otkrijte teorijskog fizičara u sebi!	1. krilo, hodnik i seminar ZTF-a na 1. katu
Igraonica za buduće kemičare	Ivo Crnolatac	Ne možemo garantirati da ćete posjetom našem punktu trasirati put do Nobelove nagrade iz kemije ili da ćete poput prof. Baltazara iz epruvete izliti vešmašinu za putovanje na neki od nedavno otkrivenih planeta sličnih Zemlji. Ne možemo čak ni garantirati da ćete zbog posjete našem punktu postati kemičari. Jedino što vam sigurno možemo obećati je da ćete se zabaviti i da ćete otići sa punkta, poput nas, uvjereni da je kemija čarobna, korisna i izrazito zanimljiva.	Veliki šator
Pogled u nano svijet	Goran Štefanić	Doznajte kako se razvio elektronski mikroskop i po čemu se razlikuje od svjetlosnog mikroskopa s kojim smo se susreli u školi? Koliko je maksimalno povećanje (razlučivanje) koje možemo postići svjetlosnim, a koliko elektronskim mikroskopom i zašto? Pogledajte u nano svijet i saznajte kako izgleda svijet povećan više od sto tisuća puta. Sudjelujte u kvizu prepoznavanja predmeta iz svakodnevnog života kada ih promatramo kroz elektronski mikroskop.	10. krilo, A-001/b
Dioba stanice – početak budućnosti	Sonja Lesjak	Otkrijte s nama sve tajne diobe ljudskih stanica! Stanična dioba je proces u kojem se jedna roditeljska stanica dijeli na dvije ili više stanica kćeri, a predstavlja osnovno svojstvo rasta i života svih živih bića. Tijekom diobe dolazi do podjele genetskog materijala između stanica kćeri. Kod nas imate priliku pogledati diobu stanice na velikom ekranu, kao i vidjeti vlastite stanice pod mikroskopom. Dođite i zabavite se s nama!	Radiona R2, laboratorij grupe Tolić
Tajanstvena lica bakterija	Nikolina Hanžić, Martina Radić	Znaš li da imaš više bakterijskih stanica nego svojih vlastitih? Znaš koliko? Dvostruko? Trostruko? NE! Deset puta više, DESET! Znaš što još? One čine 2% tvoje mase. Bojiš li ih se? Nemoj! Većina je bezazlena, štoviše, one su tvoji prijatelji, jako dobri prijatelji, najbolji prijatelji. Najbolji! Bez njih život ne bi bio takav kakvim ga vidiš i zasigurno bi ubrzo nestao. Ako još uvijek smatraš da smo mi ljudi vladari našeg planeta, dođi i upoznaj TAJANSTVENA LICA BAKTERIJA i uvjeri se u suprotno!	Laboratorij za naprednu genomiku, Biologija 1
Protutijela – čuvari imunosnog sustava	Josipa Skelin, Mariastefania Antica	Imunosni sustav je osobna zaštita svakog sisavca od raznih patogena koji nas okružuju. Koliko je ta zaštita važna za preživljavanje vidi se kada je imunosni sustav slab ili oštećen pa organizam oštećuju čak i inače bezopasni mikroorganizmi. Svakoga dana naše se tijelo susreće s velikim brojem bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroorganizama, no velika većina njih ne uzrokuje nam nikakve problem zahvaljujući brzom djelovanju IMUNOSNOG SUSTAVA – naših osobnih tjelesnih detektiva i policije. Svaka stanica i mikroorganizam ostavljaju svoj trag – razne molekule koje im pripadaju koje onda detektivi limfociti pronalaze i vežu pomoću svojih imunoglobulina ili PROTUTIJELA. Na punktu ćemo se pobliže upoznati s razvojem limfocita iz matičnih stanica, njihovom funkcijom, i primjenama različitih protutijela te razvoju i sazrijevanju imunosnog sustava koji omogućuje prepoznavanje i obranu od prijetnji našem organizmu.	5. krilo, seminar ZMB, 1. kat
Biljne molekule: lijekovi iz prošlosti i čuvari zdravlja budućnosti	Dunja Šamec	Kako bi normalno rasle, razvijale se i štitile od negativnih vanjskih utjecaja, biljke koje se ne mogu samostalno kretati razvile su niz mehanizama regulacije koji uključuju različite molekule poznate pod zajedničkim nazivom specializirani biljni metaboliti ili fitokemikalije. Osim važnih uloga u samoj biljci, upravo su te molekule primarno odgovorne za upotrebu biljaka u liječenju bolesti, kozmetičkoj industriji, aromaterapiji i sl. Razvoj suvremene kemije i molekularne biologije omogućio je znanstvenicima da u detalje proučavaju te sićušnih molekule sintetizirane u biljkama koje mogu imati pozitivne ali i negativne učinke i na ljudsko zdravlje. Posjetitelji punkta moći će se upoznati s bioaktivnim komponentama iz različitih biljaka i biljnih proizvoda koji se svakodnevno koriste te s njihovim pozitivnim ili negativnim učincima na zdravlje (npr. glukozinolati iz kupusa, različiti alkaloidi koji se koriste kao lijekovi, teobromin iz kakaa, nikotin iz duhana, kofein iz kave itd.). Dati će se naglasak na činjenice koliko navedene molekule mogu doprinijeti kvaliteti života, ali je i narušiti (primjer nikotin ili alkaloid morfin) i da sve što je izolirano iz biljaka ne mora uvijek biti dobro za naše zdravlje.	4. krilo, soba 7A
Čuvari zaštićenih područja prirode	Tin Klanjšček	Zaštićena područja prirode, poput nacionalnih parkova i parkova prirode, jedni su od najvažnijih čuvara naše budućnosti jer čuvaju našu najljepšu i najvrjedniju prirodnu baštinu od nepovratnih promjena. No, upravo su zbog svojih ljepota i vrijednosti ta područja pod pritiskom turizma, a upravitelji parkova moraju odlučiti koje aktivnosti mogu i u kojoj mjeri, a koje ne smiju biti dozvoljene. Razvojem metoda i analizom podataka mi pomažemo u donošenju tih važnih odluka. Dođite i vidite kako čuvamo prirodu!	CK1, LIMO, prizemlje
Čuvari znanja!	Kristina Ciglar	Zbirka salveta iz osnovne škole, vrijedna kolekcija ploča s Hrelića, vinski podrum pun prašnjavih boca, kutije uspomena iz ljubavnih veza, ulovljeni Pokemoni… Ljudi su uvijek sakupljali stvari, ali i iskustva, znanja, spoznaje i ideje. Upravo su riznice znanja i informacija imale najveću vrijednost i očuvanje tih zbirki bilo je zalog za daljnji razvoj i napredak društva. Među najvažnijim čuvarima znanja oduvijek su i knjižnice. Upoznajte se s čuvarima znanja u Centru za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković!	5. krilo, računalna učionica (knjižnica)
Ruđerov znanstveni kviz	Boris Okorn	Ruđerov znanstveni kviz je postao toliko popularan da ga ponosno predstavljamo i ove godine. Kviz u trajanju od pola sata donosi tematska pitanja iz različitih područja znanosti. Natjecatelji se natječu u timovima koje možete formirati i na licu mjesta, a odgovori na pitanja se čitaju naglas i projiciraju na projektoru. Pokažite svoje znanje i steknite novo jer je ono zalog vaše budućnost. Najuspješnije timove očekuju simbolične nagrade!!!!	4. krilo, seminar ZOKB

ODI i eksperimentiraj

This site uses cookies.